Krsna slava je najvažniji porodični praznik, verska i tradicionalna odrednica Srba, okosnica porekla i identiteta. To je porodični praznik kada se uz molitvu i obrede ukućani sećaju svojih predaka koji su proslavljali istog svetitelja. Za razliku od većine običaja koji su zajednički za ceo narod, svaka porodica odvojeno slavi svog sveca.

Sveca sinovi nasleđuju od glave porodice – obično oca, dok kćerke nasleđuju slavu samo ako ostanu u kući, dok udate žene obično slave muževljevu slavu.

Glavni elementi slave su ikona, sveća, slavski kolač, žito i vino. Slavski obred u najvažnijem smislu predstavlja crkvena molitva uz svećenje slavskog kolača, žita i vina. To su darovi koji predstavljaju beskrvnu žrtvu spremljenu u slavu boga, u čast sveca, zatim za pokoj duša umrlih članova porodice i za zdravlje i napredak onih koji su slavu spremili.

Kod Srba postoji čak 78 slava, a najveći broj porodica slavi Svetog Nikolu 19. decembra, – Nikoljdan (oko polovina).